Adventsko vrijeme uoči Božića 2023. godine uljepšat će nove glazbene poslastice nastavnika Glazbene škole Slavonski Brod!
Prve adventske nedjelje muziciraju Nikola Smetko na sopran saksofonu i Hrvoje Aušić na klaviru s izvedbom poznate filmske teme Gabrijelova oboa iz filma Misija. Film je 1986. godine režirao Roland Joffé, a glazbu je napisao talijanski skladatelj Ennio Morricone, kultno ime povijesti filmske glazbe čija je glazba obilježila filmove poput Za šaku dolara, Dobar, loš, zao, Bilo jednom na Divljem Zapadu, Nedodirljivi, Malena i Mrska osmorka, a 2007. godine dobio je Oscara za životno djelo. Glazbena tema Gabrijelova oboa simbolizira trenutak kada isusovac otac Gabrijel prilazi vodopadu i počinje svirati svoju obou s ciljem da se glazbom približi domorodačkom stanovništvu kako bi mogao nastaviti svoj misionarski put u Novome svijetu. Iako namijenjena oboi, ova tema prekrasno zvuči i na sopran saksofonu, kao i u različitim drugim aranžmanima u kojima je priređivana. Morricone ju je često izvodio dirigirajući orkestrima na koncertima diljem svijeta.
Na drugu adventsku nedjelju poslušajmo Ščedrik u izvedbi Vokalnog ansambla nastavnica Glazbene škole Slavonski Brod. Riječ je o ukrajinskom novogodišnjem napjevu koji je na temelju tradicijskog uzora skladao i 26. prosinca 1916. godine u Kijevu praizveo Mikola Leontovič, ukrajinski skladatelj, dirigent i etnomuzikolog. Izvorni tekst, nastao prije nego je kršćanstvo došlo u Ukrajinu pomičući obilježavanje Nove godine s travnja na siječanj, govori o lastavici koja navješćuje plodnu i bogatu novu godinu. Simbolika plodnosti, novoga početka, stvaranja iznova, vraćanja izvorištu, postala je nositelj božićnog i novogodišnjeg duha te učinila Ščedrik jednim od najpoznatijih napjeva koji u ovo blagdansko doba možemo čuti u izvedbama diljem svijeta.
Treće adventske nedjelje poslušajmo jednu od antologijskih blagdanskih pjesama u izvedbi sopranistice Gabrijele Škrabal, Krešimira Ivančića na violini i Hrvoja Aušića na klaviru. Bijeli Božić skladao je Zdenko Runjić na stihove Drage Britvića, za Olivera Dragojevića i album Jedina koji je objavila Runjićeva izdavačka kuća Skalinada 1990. godine. Zdenko Runjić zlatnim je slovima upisan u povijest zabavne glazbe u Hrvatskoj. Stvorio je pregršt glazbenih hitova surađujući s vrhunskim majstorima pjesničke riječi, ali i s vrhunskim glazbenicima izvođačima. Split je obilježio njegov život, kao što je i on obilježio povijest ovoga grada. No, postoji jedna mala, usputna, ali zgodna činjenica. Naime, Runjićeva obitelj porijeklom je iz Labina Dalmatinskog u kaštelanskoj Zagori, ali vrijeme Drugog svjetskog rata provela je u okolici Slavonskog Broda, u Garčinu, gdje je 1942. godine rođen Zdenko. Već 1945. godine odselili su se u Split, a Zdenko Runjić postao je neraskidivo vezan uz duh dalmatinskoga podneblja.
Posljednju, četvrtu adventsku nedjelju pred Božić uljepšat će izvedba napjeva Anđeli su pjevali koja slavi Isusovo rođenje kako je opisano u Lukinom evanđelju. Vokalni ansambl nastavnica Glazbene škole Slavonski Brod otpjevat će ga u prijevodu na hrvatski jezik i u glazbenoj obradi prof. Irene Šimičić. Riječ je o tradicijskom francuskom božićnom napjevu Les Anges dans nos campagnes nepoznatoga autora iz 18. stoljeća. Postao je poznat diljem zapadne Europe kada je 1862. godine James Chadwick, biskup Hexhama i Newcastlea, objavio parafrazu teksta u slobodnom prijevodu na engleski jezik Angels we have heard on high. Strofama je dodan i refren Gloria in excelsis Deo koji potječe od drugoga himničkog napjeva, a melodija Glorije postala je prepoznatljiva glazbena osnova čitavoga napjeva. Napjev Angels we have heard on high koji se danas najčešće izvodi aranžirao je američki orguljaš Edward Shippen Barnes početkom 20. stoljeća.